TagJutarnji.hr

Magda Szabó: Trenutak

M

Činjenica je da pobjednici pišu povijest, brišući i prilagođavajući stvarne događaje, izmišljajući nove i prikrivajući ono što nekom trenutnom vladaru, možda i puno godina kasnije, najviše odgovara. Navodno je takva sudbina snašla i nesretnog cara Nerona, posthumno optuženog da je zapaljeni Rim promatrao u ekstazi, jer je požar uzrokovao iz posve krivih razloga. Neron je u tom trenutku zapravo...

Fargo – “Minnesota nice” zezancija

F

Nakon što su braća Joel i Ethan Coen napisala, režirala i završila Fargo 1996. godine, vjerojatno nisu očekivala kako će već premijerno prikazivanje u Cannesu biti ovjenčano Nagradom za najbolju režiju. Uskoro je film osvojio i dva Oscara: braća Coen nagrađena su za scenarij, a dugogodišnja žena Joela Cohena, glumica Frances McDormand, za glavnu žensku ulogu. Niz je razloga zbog kojih je Fargo...

AMERIČKI BOGOVI, JEDAN OD NAJUSPJELIJIH TV-PROJEKATA GODINE

A

Kad je Britanac Neil Gaiman, autor poznatog stripa Sandman, 2011. godine tijekom Sajma knjiga u Edinburghu izjavio kako je HBO pokazao interes za ekranizaciju njegovog već kultnog romana Američki bogovi (2001.), nije mogao pretpostaviti kako će projekt uskoro biti napušten zbog toga što ga čak tri scenarista nisu uspjela uspješno prilagoditi televizijskom formatu. Roman je...

‘UBOJITE KURVE’ ROBERTA BÕLANA – Lutalačke priče omiljenog latinoameričkog pisca

&

Imam jednu dobru i jednu lošu vijest. Dobra je da postoji život (ili nešto slično) nakon života. Loša je da je Jean-Claude Villeneuve nekrofil. Ove prilično zabavne rečenice otvaranje su kultne priče “Povratak” Roberta Bolaña iz njegove nedavno objavljene zbirke “Ubojite kurve”. Protagonist govori o načinu preminuća u 34. godini na pariškom plesnom podiju i o tome što se događalo...

Stig Dagerman: Noćne igre

S

Malo selo Älvkarleby vjerojatno nitko ne bi ni spomenuo da ono nije mjesto rođenja Stiga Dagermana (1923.), švedskog novinara i književnog klasika. Njegov život započeo je žalosno, majka ga je gotovo odmah napustila, pa je s očevim roditeljima odrastao na maloj farmi. Za vrijeme II. svjetskog rata ulazi u brak s osamnaestogodišnjom Njemicom koja je pobjegla od razaranja. Preko nje upoznao se sa...

David Foster Wallace: Kratki razgovori s odvratnim muškarcima

D

Oni koji su načuli za američkog spisatelja i profesora Davida Fostera Wallacea vjerojatno su upoznati s romanom „Infinite Jest“, njegovim ključnim djelom iz 1996. godine od gotovo tisuću i sto stranica. Naslov bi se mogao prevesti kao „Beskrajna komedija“, a taj citat potječe iz Shakespearovog Hamleta. Roman je njime i strukturno ispiriran, baš kao i Odisejom i Braćom Karamazovima. Autor svoj...

Roberto Calasso: Svadba Kadma i Harmonije

R

Kako se usuđuješ stvoriti svijet s toliko patnje? Upravo bi to britanski glumac Stephen Fry, jedan od Dawkinsovih pajdaša, upitao Boga da se nađe u njegovoj blizini. Fry odbacuje koncept teodiceje, dakle ne ispričava Svemogućeg od svih zala i boli koji nas okružuju u ovom svijetu, i, ukoliko On postoji, smatra Boga osobno odgovornim, ali istovremeno tvrdi: da je u pitanju dvanaest grčkih bogova...

Robert Graves: Bijela božica

R

Robert Graves, hvaljeni pjesnik i romanopisac, autor preko stotinu djela, već u godinama rođenja i smrti (1895.–1985.) skriva indikativnu igru pismena koja će ga, u nešto drukčijem obliku i kontekstu, uvelike odrediti. Njegov magnum opus, u oba smisla, kao remek-djelo i kao alkemijski termin koji označava potragu za apsolutnim znanjem, jest upravo „Bijela božica“, kontroverzna mitološka studija...

Miroslav Krleža: Marginalije o gradovima i ljudima

M

Miroslav Krleža, naš najveći pisac koji nije svjetski priznat zbog, između ostaloga, pripadanja rubnoj kulturi i malenom narodu, rođen je u Zagrebu prije 123 godine, gdje je 29. prosinca, prije 35 godina, i preminuo. Lijepo zaokružena 35. obljetnica njegove smrti popraćena je i nedavnim objavljivanjem Krležinih „Marginalija o gradovima i ljudima“ u izdanju Naklade Ljevak, ali ni prethodnih, manje...

Ranko Matasović: Lingvistika je danas sve manje jedinstvena znanost

R

Akademik Ranko Matasović (1968) nedavno je objavio knjigu „Lingvistička povijest Europe“, u izdanju Matice hrvatske. Matasovića, redovitog sveučilišnog profesora na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, zbog njegova poznavanja velikog broja jezika vole nazivati vodećim hrvatskim poliglotom. Kao lingvist i kao indoeuropeist uživa velik ugled u međunarodnim jezikoslovnim krugovima. Njegovu biografiju...

Fresh!