Kako se usuđuješ stvoriti svijet s toliko patnje? Upravo bi to britanski glumac Stephen Fry, jedan od Dawkinsovih pajdaša, upitao Boga da se nađe u njegovoj blizini. Fry odbacuje koncept teodiceje, dakle ne ispričava Svemogućeg od svih zala i boli koji nas okružuju u ovom svijetu, i, ukoliko On postoji, smatra Boga osobno odgovornim, ali istovremeno tvrdi: da je u pitanju dvanaest grčkih bogova...
Mr. Robot – druga sezona
Neke od velikih tema našeg doba isprepletene su i sveprisutne. Politička korupcija, korporativna gramzivost i bankarski kapital koji ih prati u stopu ne biraju mjesto gdje će se ukorijeniti. Samo ih treba spomenuti i ideološki neistomišljenici će se ujediniti, baš kao i publika. Na tu je kartu igrao tvorac serijala Mr. Robot, talentirani Sam Esmail, koji je u drugoj sezoni preuzeo i režiju...
Robert Graves: Bijela božica
Robert Graves, hvaljeni pjesnik i romanopisac, autor preko stotinu djela, već u godinama rođenja i smrti (1895.–1985.) skriva indikativnu igru pismena koja će ga, u nešto drukčijem obliku i kontekstu, uvelike odrediti. Njegov magnum opus, u oba smisla, kao remek-djelo i kao alkemijski termin koji označava potragu za apsolutnim znanjem, jest upravo „Bijela božica“, kontroverzna mitološka studija...
Birgül Oğuz: Hah
Urednici diljem kontinenta čupaju si kosu čim se objavi obavijest da program Kreativna Europa otvara novi projekt književnih prijevoda. U načelu, takvi dvogodišnji projekti Europske komisije super su stvar: nakladnik odabere nekoliko kvalitetnih književnih naslova, ispuni kilometre kompliciranih dokumenata i nada se najboljem. Ako je sve u redu dobije lovu za pola troškova produkcije, do 50,000...
Stranger Things – u sredinu pogođena filmofilska kombinacija
Premda bi se prosječnom građaninu Hrvatske u 2016. moglo učiniti kako fiktivni sadržaji o nadnaravnim događajima uopće nisu potrebni jer se naša svakodnevica uopće ne čini u skladu s prirodnim zakonima, američka TV kompanija Netflix 15. srpnja na svoj je streaming servis odjednom postavila cijelu sezonu potpuno nove serije „Stranger Things“, koju se stvarno isplati pogledati. Osmislili su je i...
Hassan Blasim: Irački Krist i druge priče
Iračanin Hassan Blasim (1973) od mene je stariji desetak godina, a čini se kako je već proživio nekoliko gorkih života. Kroz nedavno objavljene priče i razne intervjue može se rekonstruirati njegov životni put. Iransko-irački rat započeo je iste godine kad i njegov prvi razred osnovne škole. Iz šijitske je obitelji s nasilnim ocem, nepismenom majkom i osmero sestara i braće. U Bagdadu, gdje je i...
Preacher – opsjednuti pop iz Suncem spaljene američke selendre
Uložiti u film o opsjednutom popu iz neke Suncem spaljene američke selendre može se učiniti kao ne baš najbolja ideja, što su potvrdile kompanije poput Miramaxa, HBO-a i Columbia Picturesa koje su ga dosad propustile snimiti, premda su to najavljivale. Ekranizaciju stripa „Preacher“ na kraju je financirao američki TV kanal AMC, poznat po serijama „Mad Man“ i „Breaking Bad“. Tako je nastala serija...
GLAZBA NA KOSTIMA – Kako su Rusi u SSSR-u od rendgenskih snimki radili ploče
Glazba na kostima ili „bone music“ naziv je za improvizirane gramofonske ploče koje su se snimale na iskorištenim rendgenskim snimkama ljudskih kostiju, lubanje, šaka ili femurne kosti, pa pretvarale posebnim strojevima za snimanje u gramofonske ploče Danas nam se sve čini dostupnim i teško je zamisliti kako je to kad je glazba zabranjena, i kako je to kad se određeni izvođač ne smije slušati...
Miroslav Krleža: Marginalije o gradovima i ljudima
Miroslav Krleža, naš najveći pisac koji nije svjetski priznat zbog, između ostaloga, pripadanja rubnoj kulturi i malenom narodu, rođen je u Zagrebu prije 123 godine, gdje je 29. prosinca, prije 35 godina, i preminuo. Lijepo zaokružena 35. obljetnica njegove smrti popraćena je i nedavnim objavljivanjem Krležinih „Marginalija o gradovima i ljudima“ u izdanju Naklade Ljevak, ali ni prethodnih, manje...
Ranko Matasović: Lingvistika je danas sve manje jedinstvena znanost
Akademik Ranko Matasović (1968) nedavno je objavio knjigu „Lingvistička povijest Europe“, u izdanju Matice hrvatske. Matasovića, redovitog sveučilišnog profesora na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, zbog njegova poznavanja velikog broja jezika vole nazivati vodećim hrvatskim poliglotom. Kao lingvist i kao indoeuropeist uživa velik ugled u međunarodnim jezikoslovnim krugovima. Njegovu biografiju...
