Mare of Easttown, HBO, 2021. Jednu od najšarmantnijih ovosezonskih novìna čvrsto drži Kate Winslett: kolosalna je u ulozi detektivke Mare Sheehan koja ni nakon godinu dana ne može riješiti ubojstvo mlade djevojke. Profesionalni neuspjeh, obiteljske katastrofe i nova žrtva – rijetko se tako jasno prikazuje da je snaga druga strana krhkosti, a katastrofa poticaj za katarzu. Izvrsni Jean Smart i Guy...
Kako je Marija Jurić Zagorka ukrala hlače
Kolektivno pamćenje rezultat je krajnje okrutne redukcije onog osobnog: trenutno razdoblje novoga zatvaranja jednoga će se dana (recimo, s odmakom od stotinjak godina) vjerojatno svesti tek na pokoju crticu o prvoj pandemiji od mnogih, ili na škrte i dosadne panoramske preglede kako se ova promjena uvjeta življenja odrazila na globalnu gospodarsku, društvenu i političku situaciju...
Izbor knjiga za ljeto 2020. – magazin Svijet
Ranko Matasović: Lingvistička povijest Europe, Matica hrvatska, Zagreb, 2016. Akademik Ranko Matasović izdanak je gotovo zaboravljenog svijeta: skroman i stručan, erudit nevjerojatnoga znanja i posvećen profesor. Ovom knjigom pruža nam uvide u razvitak europskih jezika od prethistorije do suvremenoga doba ispreplićući lingvističke, povijesne, genetičke i arheološke izvore. Prelazimo put od...
Noć knjige 2020. – Rakete srednjeg dometa i svijet knjige
Postalo je uvriježeno okvačiti nekakve rang-liste svega i svačega, tako pokušati odrediti tko je pri vrhu, a tko koji korak ispod. Možda bi bilo lijepo da svijet pisanog iskustva tako funkcionira: najbolja knjiga je ona najprodavanija ili ona za koju se znalci artikulirano kunu da je prelomila određenu epohu. Ona koja je najpoznatija po debljini hrpta, po tankoćutnosti u opisu ljudskoga stanja...
Dnevnik iz karantene: Danomice do dna
6. travnja 2020. Kijev u mislima, ja i skoro tri milijuna ljudi s Dnjeprom u sredini, ondje sam na Trgu nebeskih stotinu, Mykhailivs’ka ulica, kilometar od Hotela Ukrajina gdje su u predvorju ležala tijela žrtava Euromaidana. Stan visokih stropova sa zrcalima na vratima ormara. Nikad ih nisam vidio. Niti osjetio taj golemi prostor. Balkon s pogledom na Trg, deset dana za šetanje i posjet...
INTIMAN DNEVNIK STRASTVENOG ODNOSA: 88 pjesama o životu i smrti Sylvije Plath
Minulo je 56 godina otkako si je Sylvia Plath (1932.), pjesnička i feministička ikona, oduzela život. Nakon što je brižno oblijepila vrata kuhinje i pod njih stavila mokre krpe da izolira svoje dvoje djece u susjednoj sobi, gurnula je glavu u pećnicu i pustila plin. Preminula je od trovanja ugljičnim monoksidom 10. veljače 1963., nakon mjeseci borbe s depresijom. Imala je samo 30 godina...
MORALNA FILOZOFIJA MARVELOVA FILMSKOG SVEMIRA – O čemu govorimo kada govorimo o Osvetnicima
Zaljubljenici u superjunake zasigurno su upoznati sa sveprisutnim Marvelovim filmskim svemirom (MCU). Američka franšiza utemeljena na stripovima Marvel Comicsa dosad je globalno utržila oko 20 milijardi dolara, pa su se Iron Man, Kapetan Amerika, Thor i ostali protagonisti tzv. beskonačne sage prometnuli u nevjerojatno lukrativan holivudski brend i postali fenomen 21. stoljeća. Marvelov filmski...
‘DISASTER ARTIST’ – James Franco napravio je dirljivi hommage ‘najgorem filmu svih vremena’
“The Room” (2003.), ili “najgori film svih vremena”, stvarno je loš. Jedan recenzent izvedbu glavnoga glumca uspoređuje s “Boratom koji oponaša Christophera Walkena dok glumi pacijenta iz umobolnice”. Naravno, opisuje svoj dojam o Tommyju Wiseauu koji je glavni glumac, ali i redatelj, scenarist, producent, izvršni producent i jedini financijer filma koji je koštao oko šest...
Future Man – zabavna božićna razbibriga
Originalni „Blade Runner“ (1982.) odvija se u dalekoj i apokaliptičnoj budućnosti 2019. godine, dakle, za godinu dana. Budućnost nije ispala kakvom ju je Ridley Scott zamišljao, no možda treba samo mrvu pričekati. Jer ako je suditi po Orwellovom romanu „1984.“, objavljenom 1949., što se vrijeme više prolazi, sve više distopijske fikcije prodire u našu stvarnost. Danas zapravo živimo u budućnosti...
PRIČA O CARU AUGUSTU Dio zaboravljenog vremena kad su postavljeni temelji današnjega svijeta
Bez obzira na činjenicu da je planet Zemlja star 4,5 milijardi godina, i što vrsta Homo sapiens postoji minimalno 50 tisuća godina (a možda i 300 tisuća), najvažniji dio naše povijesti i civilizacije zbijen je u posljednjih 6-7 tisućljeća. Međutim, ovisno o tome koga se pita, najbitniji povijesni događaji mogu biti sasvim nedavni: 9/11, pad Berlinskog zida, svjetski ratovi, reformacija ili možda...