Iračanin Hassan Blasim (1973) od mene je stariji desetak godina, a čini se kako je već proživio nekoliko gorkih života. Kroz nedavno objavljene priče i razne intervjue može se rekonstruirati njegov životni put. Iransko-irački rat započeo je iste godine kad i njegov prvi razred osnovne škole. Iz šijitske je obitelji s nasilnim ocem, nepismenom majkom i osmero sestara i braće. U Bagdadu, gdje je i...
Uložiti u film o opsjednutom popu iz neke Suncem spaljene američke selendre može se učiniti kao ne baš najbolja ideja, što su potvrdile kompanije poput Miramaxa, HBO-a i Columbia Picturesa koje su ga dosad propustile snimiti, premda su to najavljivale. Ekranizaciju stripa „Preacher“ na kraju je financirao američki TV kanal AMC, poznat po serijama „Mad Man“ i „Breaking Bad“. Tako je nastala serija...
Miroslav Krleža, naš najveći pisac koji nije svjetski priznat zbog, između ostaloga, pripadanja rubnoj kulturi i malenom narodu, rođen je u Zagrebu prije 123 godine, gdje je 29. prosinca, prije 35 godina, i preminuo. Lijepo zaokružena 35. obljetnica njegove smrti popraćena je i nedavnim objavljivanjem Krležinih „Marginalija o gradovima i ljudima“ u izdanju Naklade Ljevak, ali ni prethodnih, manje...
Akademik Ranko Matasović (1968) nedavno je objavio knjigu „Lingvistička povijest Europe“, u izdanju Matice hrvatske. Matasovića, redovitog sveučilišnog profesora na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, zbog njegova poznavanja velikog broja jezika vole nazivati vodećim hrvatskim poliglotom. Kao lingvist i kao indoeuropeist uživa velik ugled u međunarodnim jezikoslovnim krugovima. Njegovu biografiju...
Jean Echenoz rođen je prije 68 godina u Orangeu, gradiću na jugoistoku Francuske. Njegov otac radi kao bolnički psihijatar i zbog posla stalno sele, a mali Jean dobar dio djetinjstva provodi s njim, u psihijatrijskim ustanovama. Svoje djetinjstvo smatra sretnim i normalnim, nema trauma, kako svjedoči u jednom intervjuu, osim što je proveo dosta vremena s osobama koje su više ili manje patile, i...
S vremenom postaje gotovo nemoguće prisjetiti se čak i nedavnih detalja, jer sjećanja jednostavno izblijede, dok posve ne ispare i nestanu. Zbog toga se divimo velikim piscima koji pokazuju zavidnu intelektualnu snagu, toliku da se mogu prisjetiti djetinjstva, odrastanja ili nekih drugih prošlih trenutaka, i uz velik trud fikcionaliziraju određene segmente svog života, o kojim god periodima da se...
Kad bi me netko slučajno priupitao za čime najviše žalim kao književni kritičar, ne bih tugovao za nepročitanim knjigama, već bih odmah ispalio kako me još uvijek proganja što nisam na vrijeme shvatio koliko je snažno slikar Thomas Cole (1801.-1848.) utjecao na roman „Karta i teritorij“ Michela Houellebecqa. Coleova petodijelna serija slika naziva „Smjer carstva“ (The Course of Empire) završava...
Ako netko promatra našu trenutnu političku stvarnost i usput promišlja isplati li se o nekim detaljima promjene vlasti i cijelom ovom razdoblju napisati roman, možda treba pročitati „Annu Édes“ Dezsőa Kosztolányija. Da je povijest samo jedna velika smjena kratkoročnih i raznolikih dominacija Kosztolányi ilustrira već na prvim stranicama: Béla Kun, komunistički predsjednik vlade, bježi zrakoplovom...
Tomislav Brlek, docent s Odsjeka za komparativnu književnost zagrebačkog Filozofskog fakulteta, nedavno je izdao svoju prvu knjigu, “Lekcije – Studije o modernoj književnosti”, u Školskoj knjizi. Brlek je strastveni čitatelj kojeg se često može susresti s knjigom u ruci, pa makar istovremeno i hodao, pa tako i njegov prvijenac prikladno skriva akademski tekst koji je s jedne strane izuzetno gust...
Bilo bi lijepo kad bih mogao početi ovaj tekst bez spominjanja tragedije koja se zbila u redakciji satiričkog lista Charlie Hebdo, i da jednostavno tih 12 osoba nije bilo smaknuto, no 7. siječnja 2015. je, zbog u najmanju ruku bizarne koincidencije, izuzetno važan datum – kako u povijesti terorističkih napada u Europi, tako i u povijesti književnosti. Autorovoj već čvrsto etabliranoj auri...