Fenomen Krleža formalno započinje datumom autorova rođenja: 7. srpnja 1893., u okrilju austrougarskoga Zagreba, u drugoj zemlji Europe po površini, odmah iza Rusije, u monarhiji Nijemaca i Mađara sa slavenskom većinom (koja 1910. čini gotovo 48% stanovništva u državi od 51 milijun ljudi). Kad Krleža piše o djetinjstvu, oblikovanju vlastite ličnosti, gotovo da i ne spominje...
Miroslav Krleža, naš najveći pisac koji nije svjetski priznat zbog, između ostaloga, pripadanja rubnoj kulturi i malenom narodu, rođen je u Zagrebu prije 123 godine, gdje je 29. prosinca, prije 35 godina, i preminuo. Lijepo zaokružena 35. obljetnica njegove smrti popraćena je i nedavnim objavljivanjem Krležinih „Marginalija o gradovima i ljudima“ u izdanju Naklade Ljevak, ali ni prethodnih, manje...
Ostajale bi crne zjapeće rupe u životima velikih pisaca kad bismo o njima učili u školi, a sve se to kasnije često ponavljalo i na fakultetu. Svi smo to doživjeli: u udžbeniku je veliko ime i prezime nekog spisatelja, nekoliko najvažnijih djela masno je označeno skupa s godinama prvog objavljivanja, navodi se gdje je rođen, čime se bavio, kad je preminuo, ali sve ovo između, cijeli jedan intiman...